Varšavska ulica, Kino Europa, Zagreb, Croatia
#kinoeuropa #zagrebcroatia
Kino Europa
grada kina , koje je do 1990-ih nosilo imena ‘Balkan-Palace’ i ‘Balkan’, sagrađena je po principu tada aktualne montažne gradnje sa željeznim skeletonom kao osnovnim konstruktivnim elementom obloženim dekorativnim oplatama. Postsecesijski i klasicistički dekorativni detalji interijera u velikoj su mjeri očuvani u originalnim oblicima, dok je interijer velike kino dvorane izvorno očuvan, s iznimkom sjedalica koje su naknadno zamijenjene novima. Stoga ovo kino predstavlja jedan od najatraktivnijih i najvrednijih gradskih prostora iz toga vremena. Godine 2013. Ministarstvo kulture donijelo je Rješenje kojim je kino Europa proglašeno zaštićenim kulturnim dobrom i nacionalnim blagom Republike Hrvatske, utvrdivši da je “zgrada jedinstven i bitan tvorbeni čimbenik kulturno-povijesnog identiteta i urbanog tkiva središnjega gradskog prostora te da ima presudan utjecaj na sliku grada u cijelosti”.
Značajno je i da je kino Europa ujedno najstarije gradsko kino s kontinuiranim namjenskim djelovanjem od svog otvaranja. Ovaj je kontinuitet zamalo narušen tijekom nedavne turbulentne povijesti zgrade; naime, 2006. godine kinu je priprijetilo zatvaranje i prenamjena, sudbina koja je dočekala većinu gradskih kino dvorana. Međutim, akcijom ‘Daj mi kino!’, u ogranizaciji Zagreb Film Festivala i Hrvatskog filmskog saveza, zatvaranje je spriječeno, a u javnosti je pokrenuto pitanje prepoznavanja važnosti hrvatske kinomreže, s posebnim naglaskom na nekomercijalne filmske sadržaje. Kao rezultat toga, uslijedio je i sudbonosan potez gradskih vlasti, čijom je odlukom Grad Zagreb otkupio kino. Početkom 2008. upravljanje kinom povjereno je Umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festival. Otad je zgrada kina postala centar suvremenog svjetskog i domaćeg nezavisnog i nekomercijalnog filma, u kojem se svake godine (uz bogati redovni kino repertoar) održi gotovo 20 filmskih festivala i manifestacija, kao i brojne filmske premijere i druga filmska događanja, predavanja, okrugli stolovi, paneli, izložbe i sl.
Godine 2013. otvorena je i druga kino dvorana - dvorana Müller. Smještena na katu, u prostoru bivše čekaonice, ova dvorana (s kapacitetom od 40-ak sjedala) nosi ime obitelji zaslužne za izgradnju kina. Iste je godine promijenjena i projekcijska oprema u velikoj dvorani, te se sada nova birana filmska ostvarenja nekih od najzanimljivijih i najcjenjenijih autora prikazuju osuvremenjenim DCP projekcijskim sustavom s najkvalitetnijih digitalnih formata.
Dvorana Müller je dobila ime u čast obitelji Müller, a posebno njenom članu Adolfu Mülleru koji je još 1913. sagradio Helios kino, današnje kazalište Gavella. Godine 1924. naručio je nacrt za izgradnju kina i trgovačke stambene zgrade i cijeli posao prepustio sinu Alfredu koji je dalje, sve do njegove prodaje, upravljao kinom. Kino Europa svečano je otvoreno 8. travnja 1925. projekcijom filma 'Nibelunzi' Fritza Langa te domaćeg filma 'Dalmacija, zemlja sunca'. Kino je tada imalo 1100 sjedala.
Kinjo Gakuin Glee Club [Reiko Miyaki] - Sōran Bushi
in Kino Europa, Zagreb, Croatia.
Prijateljski koncert:
Pjevački zbor Gimnazije Sesvete [Nikola Sebastian Jambrošić] & Kinjo Gakuin Glee Club [Reiko Miyaki]
KINO EUROPA
23.3.2019.
19.00h
Izložba fotografija | Kino Europa Zagreb
Najbolje fotografije dosad održanih Foto dana mladih obišle su Pulu, Rijeku,Zadar i Split izložbama na otvorenome, a u Karlovcu i Zagrebu postavljena je izložba u galerijskom prostoru. U video vam predstavljamo izložbu iz Zagreba :D
Opening of the 6th Jewish Film Festival Zagreb / Kino Europa, 20.05.2012.
Opening of the 6th Jewish Film Festival Zagreb / Kino Europa, 20.05.2012.
KINO EUROPA ZATVORENO, NO ZFF NASTAVLJA 'DELATI
I dok je ''Kino Europa'' pod vodstvom ''Zagreb Film Festivala'' nedavno zatvorilo vrata, sinoć je ZFF ekipa počela prikazivati filmove na ''Ljetnoj pozornici Tuškanac''.
1 dio OBILJEŽAVANJE MIRNE REINTEGRACIJE 2017. U KINO EUROPA u ZAGREBU
Konferencija pod nazivom „Mirna reintegracija iz perspektive žena i mladih“
U organizaciji Zaklade Friedrich Ebert, ured u Zagrebu i Europskog doma Vukovar 16. siječnja 2017. godine u Zagrebu održana je konferencija Mirna reintegracija iz perspektive žena i mladih povodom obljetnice formalnog okončavanja procesa Mirne reintegracije. Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Pozdravne govore održali su Max Brändle, direktor zagrebačkog ureda FESa, Lana Mayer, predsjednica EDVU i Per Vinther, tadašnji posebni izaslanik Europske komisije u RH.
Na prvoj panel diskusiji sudjelovale su Sanja Vukičević, novinarka i nastavnica, Vesna Škare Ožbolt, Predsjednica Nacionalnoga odbora za ostvarivanje programa uspostave povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije života na ratom stradalim područjima Republike Hrvatske, Ruža Marić, ravnateljica Gradskog Muzeja Vukovar i Dijana Antunović Lazić, izvršna direktorica EDVU. Diskusiju je moderirala Višnja Mišin, novinarka i odvjetnica.
Na drugoj panel diskusiji o perspektivi mladih razgovarali su Siniša Mitrović, stručni suradnik za razvoj civilnog društva, rad s mladima i nacionalnim manjinama Grada Vukovara, Biljana Gaća, gradska vijećnica Gradskog vijeća Grada Vukovara i mirovna aktivistica, Zoran Pehar, novinar HRTa, a znanstveno-stručni osvrt dala je prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U organizaciji Zaklade Friedrich Ebert, ured u Zagrebu i Europskog doma Vukovar 16. siječnja 2017. godine u Zagrebu održana je konferencija Mirna reintegracija iz perspektive žena i mladih povodom obljetnice formalnog okončavanja procesa Mirne reintegracije. Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Pozdravne govore održali su Max Brändle, direktor zagrebačkog ureda FESa, Lana Mayer, predsjednica EDVU i Per Vinther, tadašnji posebni izaslanik Europske komisije u RH.
Na prvoj panel diskusiji sudjelovale su Sanja Vukičević, novinarka i nastavnica, Vesna Škare Ožbolt, Predsjednica Nacionalnoga odbora za ostvarivanje programa uspostave povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije života na ratom stradalim područjima Republike Hrvatske, Ruža Marić, ravnateljica Gradskog Muzeja Vukovar i Dijana Antunović Lazić, izvršna direktorica EDVU. Diskusiju je moderirala Višnja Mišin, novinarka i odvjetnica.
Na drugoj panel diskusiji o perspektivi mladih razgovarali su Siniša Mitrović, stručni suradnik za razvoj civilnog društva, rad s mladima i nacionalnim manjinama Grada Vukovara, Biljana Gaća, gradska vijećnica Gradskog vijeća Grada Vukovara i mirovna aktivistica, Zoran Pehar, novinar HRTa, a znanstveno-stručni osvrt dala je prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Koristan link narednih 30 dana
Kino Europa slavi 90. rođendan
proslava 90. rođendana kultnog zagrebačkog kina Europa
2 dio OBILJEŽAVANJE MIRNE REINTEGRACIJE U KINO EUROPA U ZAGREBU
Konferencija pod nazivom „Mirna reintegracija iz perspektive žena i mladih“
U organizaciji Zaklade Friedrich Ebert, ured u Zagrebu i Europskog doma Vukovar 16. siječnja 2017. godine u Zagrebu održana je konferencija Mirna reintegracija iz perspektive žena i mladih povodom obljetnice formalnog okončavanja procesa Mirne reintegracije. Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Pozdravne govore održali su Max Brändle, direktor zagrebačkog ureda FESa, Lana Mayer, predsjednica EDVU i Per Vinther, tadašnji posebni izaslanik Europske komisije u RH.
Na prvoj panel diskusiji sudjelovale su Sanja Vukičević, novinarka i nastavnica, Vesna Škare Ožbolt, Predsjednica Nacionalnoga odbora za ostvarivanje programa uspostave povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije života na ratom stradalim područjima Republike Hrvatske, Ruža Marić, ravnateljica Gradskog Muzeja Vukovar i Dijana Antunović Lazić, izvršna direktorica EDVU. Diskusiju je moderirala Višnja Mišin, novinarka i odvjetnica.
Na drugoj panel diskusiji o perspektivi mladih razgovarali su Siniša Mitrović, stručni suradnik za razvoj civilnog društva, rad s mladima i nacionalnim manjinama Grada Vukovara, Biljana Gaća, gradska vijećnica Gradskog vijeća Grada Vukovara i mirovna aktivistica, Zoran Pehar, novinar HRTa, a znanstveno-stručni osvrt dala je prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U organizaciji Zaklade Friedrich Ebert, ured u Zagrebu i Europskog doma Vukovar 16. siječnja 2017. godine u Zagrebu održana je konferencija Mirna reintegracija iz perspektive žena i mladih povodom obljetnice formalnog okončavanja procesa Mirne reintegracije. Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Pozdravne govore održali su Max Brändle, direktor zagrebačkog ureda FESa, Lana Mayer, predsjednica EDVU i Per Vinther, tadašnji posebni izaslanik Europske komisije u RH.
Na prvoj panel diskusiji sudjelovale su Sanja Vukičević, novinarka i nastavnica, Vesna Škare Ožbolt, Predsjednica Nacionalnoga odbora za ostvarivanje programa uspostave povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije života na ratom stradalim područjima Republike Hrvatske, Ruža Marić, ravnateljica Gradskog Muzeja Vukovar i Dijana Antunović Lazić, izvršna direktorica EDVU. Diskusiju je moderirala Višnja Mišin, novinarka i odvjetnica.
Na drugoj panel diskusiji o perspektivi mladih razgovarali su Siniša Mitrović, stručni suradnik za razvoj civilnog društva, rad s mladima i nacionalnim manjinama Grada Vukovara, Biljana Gaća, gradska vijećnica Gradskog vijeća Grada Vukovara i mirovna aktivistica, Zoran Pehar, novinar HRTa, a znanstveno-stručni osvrt dala je prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Koristan link narednih 30 dana
Zagreb Film Festival 2011 - TV reklama / TV ad
TV reklama za 9. ZFF / TV ad for 9th ZFF by Kiosk studio
3D modeling, 2D / 3D animation and production by Ratko Gregor Jagodić and Mladen Kranjčević, Kiosk studio
Music: Hrvoje Štefotić - Štef
Sound production: Pinknoiz
9. ZAGREB FILM FESTIVAL / O FESTIVALU
16.-23.10.2011.
KINO EUROPA, KINO TUŠKANAC, DOKUKINO CROATIA, PLESNI CENTAR, MSU
Deveto izdanje Zagreb Film Festivala održat će se od 16. do 23. listopada 2011. godine. Program će se moći pratiti na više zagrebačkih lokacija -- u kinima Europa, Tuškanac i Dokukinu Croatia te u Zagrebačkom plesnom centru koji će za potrebe festivala na tjedan dana postati atraktivna kino-dvorana. Dio programa prikazivat će se i u Muzeju suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu. Šireći se preko Save, Zagreb Film Festival se više nego ikad suživljava s gradom te ostaje najveći i najvažniji filmski festival za Zagrepčane i njihove posjetitelje. Na festivalu će biti prikazano oko 90 filmova u 7 programa!
Festival hrvatskog animranog filma 2
Nagreda za Miljenka Dor -a na FHAF 2, Kino EUROPA , Zagreb 20. 02. 2011. - Croatia
Povijest Zagrebačkih Kina
Grad koji je nekada imao i trideset kina, i u kojem se gotovo svaki veći kvart ponosio svojim kinom, odavno više nije isti grad; štoviše, nije pretjerano teško braniti tvrdnju da on više uopće nije grad, s obzirom da je izgubio mnoge elemente koji su potrebni da bi se jedno mjesto zvalo gradom. U pitanju je devolucija koja ima brzinu i snagu revolucionarnog, zbog čega se pitanje nestanka gradskih kina ukazuje kao tek mali stupić u ogromnom nizu polomljenih što su podržavali platformu grada. No, povijest ovog grada, kao što ćemo kasnije vidjeti, zapravo je povijest samourušavanja, gdje su ljudi koji su ulagali svoje živote kako bi ga podigli redovito bili poniženi i zbrisani, i gdje je kolektivna memorija krhka poput izgaženog žutog lista na pločniku. Grad ne-grad, u kojem nestaju trgovi, a ulice se pretvaraju u nakazne koridore načičkane ružnim i besmislenim prometnim stupićima, 1970-ih i 1980-ih je imao najmanje 25 kino-dvorana u funkciji u svakom trenutku.
Simboliku zakopanu u temeljima silnih promjena kada su u pitanju kina u Zagrebu ipak treba pokušati što više zatomiti, tim više što će ona ionako uvijek isplivati. O činjenici da je jedna od najvažnijih kino-institucija proteklih desetljeća, Kinoteka u Kordunskoj ulici, prvo vraćena crkvi, da bi nakon toga dvorana izgubila funkciju kino-dvorane, dosta se govorilo početkom novog stoljeća. Međutim, usprkos protestima, Kinoteci nije bilo spasa, i ona je vrlo brzo postala tek točka na mapi kino-sjećanja. Simbolika probija i iz svih pora razgovora o, uz Kinoteku, dva ključna zagrebačka kino-pilona: o kinu Balkan i kinu Zagreb. Činjenica da se ta dva kina nalaze na Cvjetnom trgu, gotovo ima apsurdnu dozu simboličnog naboja. Naime, poput kakve urbanističke Kartage, upravo je Cvjetni trg bio bojno polje bitke za Grad, ali i poprište konačnog poraza čuvara memorije. S tom razlikom da je ulogu Scipiona mlađeg u ovom slučaju preuzeo kriminalni komplot poduzetnika i lokalnih institucija. Ideja memorije grada i trga kao komunalnog prostora potpuno je sravnjena sa zemljom, i prekrila ju je duhovna pustinja. U pitanju je trg na kojem se nalazilo jedno od najstarijih kina u Zagrebu, smješteno na zapadnom dijelu trga u jednokatnici koju je 1937. godine prema projektu Antuna Ulricha zamijenila monumentalna modernistička šesterokatnica, u kojoj je zatim otvoreno kino Capitol, kasnije kino Zagreb. Isto ono rušenje u koje je bila upregnuta sva sila medijske korupcije, zbog čega se godinama govorilo o tobožnjim štakornjacima, i ruglu u centru metropole. A upravo je Metropol bilo ime kina u jednokatnici, koje je prethodilo kinu Capitol, odnosno Zagreb, nekada najpopularnijem kinu, koje je srušeno kao da ga nikada nije bilo. Uostalom, baš kao što su srušena i kina Lika, Romanija, Kustošija, kao i mnoga kina u Hrvatskoj.
Kino Balkan smatralo se ne samo prvom pravom, namjenski sagrađenom zagrebačkom kino dvoranom, već prvom dvoranom takvog tipa na Balkanu, s 1100 sjedećih mjesta. Priča o ovoj zgradi je paradigma tragedije ljudi koji su sagradili ovaj grad. Zgradu Kino Balkan-Palače podigli su 1925. godine naručitelji braća Alfred i Leo Müller (prema nacrtu arhitekta Srećka Florshutza), nasljednici najveće gradske ciglane Müller u Kustošiji, sinovi znamenitog Adolfa Müllera, koji je u jedno poduzeće udružio kinematografe Helios, Apolo i Union, te filmski zavod Urania. Leo Müller, inače zaljubljenik u sedmu umjetnost, bio je veliki filmski mecena te se oprobao i kao glumac u prvim hrvatskim filmovima. Neposredno prije početka Prvog svjetskog rata pomaže ocu u gradnji kina Helios u Frankopanskoj (danas kazalište Gavella), a 1919. na mjestu današnje zgrade kina Europa, prema osnovi arhitekta Ferde Šege, financira adaptaciju postojeće građevine u kino Balkan, koju će ubrzo zamijeniti veliko reprezentativno zdanje. Priča Lea Müllera završava 1941. godine, kada će za sve svoje pothvate biti nagrađen putovanjem u Kerestinec, a zatim i u Jasenovac. Njegov brat će poživjeti tek malo dulje; njegov put završava 1945. u Dachauu.
Zagreb je ostao bez velike većine nekadašnjih kina, a multipleksi, koji su postali mjesta gdje se mogu pogledati filmovi na velikom platnu, nemaju komunalnu ulogu koju su imala nekadašnja kina. Situacije poput one u kojoj se dugo čeka u redu za karte, da bi došli do prodavača koji stavlja natpis RASPRODANO, danas su potpuno nezamislive. Kao i ona u kojoj nakon takvog raspleta panično tražite čovjeka koji je do maločas prolazio pored dugog antropomeandra i mrmljao šare, prodajem šare i kojeg ste nadmeno se keseći ignorirali, da bi ga konačno pronašli u gužvi i kupili ulaznicu po dvostruko većoj cijeni.
Pipschips&videoclips - Dolazak astronauta Live (Kino Europa)
Uživo na promociji albuma 'Pjesme za gladijatore' 10.10.2007. u Zagrebu, kino Europa
Svečana premijera dokumentarnog filma Savka, kino Europa, 6.12.13.
Charlie Chaplin - 'The Circus' accompanied by the Zagreb Philharmonic Orchestra LIVE
KINO EUROPA
Zagreb, Croatia
2014./2015.
----
Marking the 125th anniversary of the legendary Charlie Chaplin's birth and the 100th anniversary of his Little Tramp, Chaplin's Circus was screened nine times in Zagreb's Cinema Europa, accompanied by the Zagreb Philharmonic Orchestra.
---
kinoeuropa.hr
iPlay battles @ KSET / Purgeraj / Aquarius / Kino Europa / Katran
iPLAY battles je super kul klupska zabava u kojoj ekipa aktivno sudjeluje u programu kroz natjecanje u puštanju glazbe sa svojih mobitela ili mp3 playera! Dakle poanta iPLAY battlesa je maksimalno uklopiti publiku u program, prvenstveno kao natjecatelje, a ostatak kao strašni sud onim najhrabrijima koji se odluče prijaviti.
Na pojedinom iPLAY battles partyu sudjeluje 8 timova od kojih se 4 prijavljuju i biraju unapred putem weba (iplaybattles.com), a ostala 4 u klubu na samom događaju. Timovi se međusobno bore puštajući naizmjence po 3 pjesme sa svojih mobilno-glazbenih prijenosnika
JA SAM ISUS
kino Europa, Ponedjeljak, 18.10. u 9:00h
kino Tuškanac, Ponedjeljak, 18.10. u 18:00h
Dokukino Croatia, Utorak, 19.10. u 21:00h
Srbenka na putu: Zagreb
Dokumentarni film Nebojše Slijepčevića svoju je zagrebačku premijeru doživio 20. listopada u punoj dvorani kina Europa. Nakon projekcije, publika je imala prilike razgovarati s redateljem filma koji nikoga nije ostavio ravnodušnim.
'Srbenka' je svjetsku premijeru imala u konkurenciji Međunarodnog festivala Vision du Réel u švicarskom Nyonu, na kojem je osvojila posebno priznanje. Nakon toga, film niže nagrade na prestižnim festivala u regiji i Europi (Cannes, Motovun, Sarajevo Film Festival).
Live stream - Izgradnja dobrog društva ususret socijalnijoj i demokratskijoj Europi
Ponedjeljak, 05. ožujka 2018. u 11 sati
Kino Europa – Dvorana Müller, Varšavska Ulica 3, Zagreb
Pozdravne riječi
Max Brändle, direktor regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu
Davor Bernardić, predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske
Socijalno investiranje u Hrvatskoj
Uvodno izlaganje: Vlado Puljiz, professor emeritus
Komentar: Davor Bernardić, predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske
Diskusija:
Marina Ajduković, profesorica na Pravnom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu
Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik na Institutu za javne financije
Boris Jokić, znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu
Ana Miličević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike
Saveza samostalnih sindikata Hrvatske
Davorko Vidović, predsjednik Savjeta za socijalnu politiku Socijaldemokratske partije Hrvatske
Moderatorica: Ivana Dragičević, novinarka N1
Michael Heinrich: Capital & Crisis – Actuality of Marx’s Critique of Political Economy in 21st Cent.
13.5.2019., Cinema Europa, Zagreb, Croatia
12th Subversive festival Europe on the Edge – Towards New Emancipatory Imagination
Moderated by: Stipe Ćurković
Michael Heinrich: Capital and Crisis – the Actuality of Marx’s Critique of Political Economy in the 21st Century
The first volume of “Capital” appeared more than 150 years ago. However, it didn’t just
picture capitalism of 19 th century. Marx didn’t want to present a certain period of capitalist
development, he claimed to present the capitalist mode of production in its “ideal average”,
i.e. the core of capitalist relations, which are connected with any form of capitalism. I will
discuss this claim especially with regard to value, money, crisis and class relations.
Michael Heinrich was Professor of Economics in Berlin. He published several books and
articles on Marx’s Critique of Economics. His Introduction in the three volumes of “Capital”
was translated in many languages, also in Croatian. Last year appeared the first volume of
“Karl Marx and the birth of Modern Society”, a three-volume Marx-biography and study of
the development of Marx’s work, English and French translations of this book will come
soon.
- - -
Michael Heinrich: Kapital i kriza – aktualnost Marxove kritike političke ekonomije u 21. stoljeću
Prvi tom Kapitala objavljen je prije više od 150 godina. Međutim, u njemu nije naprosto prikazan kapitalizam 19. stoljeća. Marx nije želio prikazati određeni period kapitalističkog razvoja, već je tvrdio da predstavlja kapitalistički način proizvodnje u njegovu „idealnom presjeku“, tj. jezgru kapitalističkih odnosa, povezanih s bilo kojom formom kapitalizma. Razmotrit ću ovu tvrdnju osobito s obzirom na koncepte vrijednosti, novca, krize i klasnih odnosa.
Michael Heinrich je profesor ekonomije iz Berlina. Objavio je više knjiga i članaka o Marxovoj kritici ekonomije. Njegov uvod u tri toma Kapitala preveden je na mnoge jezike, između ostalih i na hrvatski. Prošle je godine objavljen prvi od tri toma knjige Karl Marx and the birth of Modern Society, biografije Karla Marxa i studije o razvoju Marxova rada. Englesko i francusko izdanje knjige bit će objavljeno uskoro.