Miljenko i Dobrila - priča o kaštelanskim ljubavnicima
Na dan svetog Valentina 14. veljače, dana zaljubljenih, u crkvi svetog Ivana Krstitelja na predjelu Rušinac u Kaštel Lukšiću održava se sveta misa. Zašto baš u toj crkvi? Prema legendi u njoj su pokopani tragični kaštelanski ljubavnici Miljenko i Dobrila. Izdanci plemenitaških obitelji Rušinić i Vitturi Lukšić. Krajem 17. stoljeća tih dvoje mladih ljudi odrasta zajedno i vole se, ali iznenadni spor očeva oko nekih plemićkih povlastica onemogućuje sretan ishod njihove nevine i spontane ljubavi. Unatoč upornim razdvajanjima dvoje mladih i zaljubljenih premošćuje sve zapreke – pobjegne na Visovac gdje se odlučuje tajno vjenčati, ali ih očevi u tom spriječe i vraćaju doma uz obećanje da pristaju dati svoj blagoslov na što se par i vrati. Ne sluteći ništa o lošim namjerama svojih očeva par se vjenča u crkvi u kaštelu djevojčinog oca Radoslava, ali nakon svadbenog slavlja na pomičnom mostu dvorca Vitturi pukne izdajnička puška sluge djevojčinog oca koja usmrti Miljenka. Poslije višemjesečnih patnji i gubitka razuma i Dobrila umire. Djevojčin otac se na samrtnoj postelji svoje kćeri kaje te umire od mača Miljenkovog oca Aldaberta. Mrtve mladence pokapaju zajedno u kaštelanskoj crkvici, a na grobu stoji hrvatski natpis „Pokoj ljubavnikom“ koji danas svjedoči o toj tragičnoj ljubavi.
„Putniče, ako te ikada noga nanese na taj grob prolij samilosnu suzu na ove nesretnike.“ Tim riječima završava roman Marka Kažotića u kojem je i opisana ljubavna tragedija mladih plemića iz 1690. godine u Kaštel Lukšiću.
On St. Valentine’s Day, February 14, a mass is held in the Church of St. John the Baptist, at Rušinac in Kaštel Lukšić. Why in this particular church? The legend says that this church is the resting place of the tragic couple from Kaštela, Miljenko and Dobrila, descendants of noble families Rušinić and Vitturi Lukšić. At the end of the 17th century, this young couple grew up together and fell in love, but a sudden dispute between their fathers regarding some noble privileges stood in the way of a fortunate outcome of their innocent and spontaneous love. In spite of persistent efforts to separate them, the young couple in love surpassed all obstacles – they fled to Visovac where they decide to marry secretly, but their fathers hinder them and make them return home, promising to give them their blessing after which the couple returns indeed. Unaware of the malicious intentions of their fathers, the couple gets married in the church in the citadel of the bride’s father Radoslav. However, after the wedding ceremony, on the drawbridge of the Vitturi castle, the treacherous rifle of the servant of the bride’s father fires and shoots Miljenko dead. Having suffered for several months and lost her reason, Dobrila finally dies. On her deathbed, the bride’s father repents and dies under the sword of Miljenko’s father Aldabert. The dead newlyweds were buried together in the Kaštela church, and the inscription on the grave written in Croatian Here rest thee lovers speaks nowadays of this tragic love.
Traveler, if your foot ever brings you to this grave, shed a pitying tear on this wretched couple. With these words ends the novel of Marko Kažotić which describes the tragic love of young nobles from Kaštel Lukšić in 1690.
Animacija 3D modela Dajla u Istri, Hrvatska
Dajla je naseljeno mjesto u sastavu grada Novigrada, Istarska županija, Republika Hrvatska.
Ovaj 3D model je postavljen na Google Earth i na CG Trader, link
Toponim se prvi put spominje 1028. kao Ayla, kada je posjed dobio akvilejski patrijarh.U XIII.st. iz nepoznatih je razloga napušten, pa je došao u posjed novigradskih biskupa, koji su ga dodijelili plemićkoj obitelji Sabini. Oni su izgradili utvrdu (kaštel) koja je postala središtem velikoga posjeda, ali je poslije zapuštena. God. 1736. kupila ga je koparska obitelj Grisoni, koja ga je obnovila i izgradila novi kompleks palače i gosp. prostora s perivojem u sredini (park čempresa do mora). Stari kaštel srušen je 1830., a novu je palaču projektirao Jean Le Terrier de Manetot u neoklasičnom stilu (dovršena 1839).